Arhiva članaka HRsvijet.net


Vrijednost naftnih ležišta u BiH procjenjuje se na nekoliko desetina milijardi dolara, ali njihova eksploatacija neće biti moguća ukoliko se entiteti ne dogovore.

SARAJEVO - Vrijednost naftnih ležišta u BiH procjenjuje se na nekoliko desetina milijardi dolara, ali njihova eksploatacija neće biti moguća ukoliko se entiteti ne dogovore, upozoravaju iz povjerenstava za koncesije Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH).

Priču o eksploataciji nafte u BiH, čije su postojanje neosporno potvrdila predratna istraživanja, oživjela je nedavna posjeta premijera RS Milorada Dodika Rusiji, tijekom koje je on najavio da će dvije tvrtke iz te zemlje početi s ispitivanjima nalazišta nafte i plina u RS, prenose "Nezavisne novine".

Ranko Cvijić, profesor Rudarskog fakulteta u Prijedoru i savjetnik Komisije za koncesije RS, kaže da su tijekom istraživanja 1989. godine locirana četiri prioritetna naftna polja čiji se kapacitet procjenjuje na 50 milijuna tona, i to južno od Šamca, površine 22 kilometra četvorna, jugozapadno od Orašja površine 37 kilometara četvornih, na području Tuzle od 22,5 kilometara četvornih i Lopara površine 21 kilometar četvorni.

Ako se uzme u obzir to da su procijenjene količine nafte oko 50 milijuna tona, odnosno oko 366 milijuna barela po aktualnoj cijeni nafte na svjetskom tržištu, njihova vrijednost bi iznosila oko 27 milijardi dolara, odnosno oko 38 milijardi KM, s tim da bi se te vrijednosti mijenjale u zavisnosti od promjene cijene nafte na burzi.

Prema Cvijićevim riječima, samo naftno polje kod Tuzle se u cjelosti prostire na području FBiH, a polje kod Lopara je kompletno u sastavu RS.

On je podsjetio da su Daytonskim mirovnim sporazumom entiteti isključivi titulari mineralnih resursa, te da, shodno tome, samo nadležna ministarstva, odnosno vlade RS i FBiH mogu na svom prostoru dati rješenja i potpisati ugovore o koncesiji za istraživanja, odnosno korištenja mineralnih resursa, pa i nafte i plina.

Cvijić je rekao da je u vezi s naftom specifična situacija jer se neka ispitana ležišta protežu duž entitetskih granica.

Prema njegovim riječima, malo kome bi se isplatilo raditi, a da nema koncesiju na cjelokupnu količinu nafte.

On smatra da se moraju proširiti istraživanja jer je izvjesno da nafta osim na pomenutim lokacijama postoji i na području Dinarida, dodajući da je američka kompanija "Amoko", koja se u međuvremenu raspala, vršila opsežne pretrage na tom području, nakon čega su tražili ugovor od 35 godina za istraživanje i eksploataciju nafte.

Cvijić kaže da bi visina koncesijske naknade za izvađenu naftu mogla biti između 10 i 15 posto njene vrijednosti.

On kaže da je nezahvalno u ovom trenutku prognozirati kolika bi mogla biti koncesijska naknada jer ona zavisi od niza faktora, počevši od dubine ležišta, kvaliteta, pristupa i niza drugih stvari.

Cvijić kaže da su ispitana nalazišta u projektu "Sjeverna Bosna" plića, dok se nalazišta iz projekta "Južna Bosna", odnosno na području Dinarida, nalaze na većim dubinama

Predsjednik Povjerenstva za koncesije FBiH Šefik Koričić kaže da je sada rano govoriti o tome, jer su u FBiH u proceduri izmjene Zakona o koncesiji, kojim bi nadležnosti za davanja koncesija sa županija prešle na entitetsku razinu.

On objašnjava da će o koncesijama za eksploataciju ležišta koja se nalaze na entiteskoj liniji morati odlučivati državno povjerenstvo.

Koričić kaže da bi država, ukoliko bi se neko odlučio za eksploataciju nafte, imala ogromnu korist ako se ima u vidu da prema prvim istraživanjima postoje zalihe za 50 narednih godina.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi se krenulo s vađenjem nafte, prateći produkt bi bila i eksploatacija plina koji gotovo uvijek ide uz naftu, čime bi bili osigurani i dodatni prihodi. /bitno