Kao brojčano manji, ali konstitutivni narod Hrvati nemaju iste mogućnosti kao ostala dva konstitutivna naroda. I to je činjenica koju su prepoznali svi i o njoj su javno govorili - od visokog predstavnika, dužnosnika EU-a i SAD-a do političara iz druga dva naroda, kaže predsjednik


Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović za Vjesnik je govorio o situaciju u susjednoj BiH u svjetlu polugodišnjeg izvješća UN-u visokoga međunarodnog predstavnika u BiH.

Visoki predstavnik Valentin Inzko je oštro kritizirao neke stranke u BiH zbog kočenja uspostave vlasti, uključujući i oba HDZ-a iz BiH. Može li Hrvatska i na koji način pomoći razrješenju očite duboke krize?

- Hrvatska je vitalno zainteresirana za stabilnost Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva i funkcionalnost institucija i kapacitet da se uključi u integracijske procese s ciljem članstva u EU. U tom smislu naravno da je potrebno da se u BiH stranke dogovore o uspostavi novog vijeća ministara, više od godinu dana nakon izbora. Republika Hrvatska je u stalnom kontaktu i s međunarodnom zajednicom i predstavnicima stranaka iz Bosne i Hercegovine, ali prije svega kao susjed koji želi pružiti podršku - odluke i dogovori su isključivo odgovornost i pravo stranaka u Bosni i Hercegovini. Hrvatska svojim primjerom može pokazati da se reforme isplate i jednakom komunikacijom prema svim konstitutivnim narodima i građanima BiH pokušati stvoriti atmosferu, ne samo bilateralno, nego i u cijeloj regiji, u kojoj će biti više povjerenja i sklonosti za kompromis. Ali, ponavljam – odluke i dogovori su pravo i odgovornost onih koji u BiH žive i koje su građani izabrali da ih predstavljaju.

Hrvati u BiH tvrde da su u neravnopravnom položaju, jer kažu da ih predstavljaju oni koje nisu birali. Razumije li to Hrvatska, ali i međunarodna zajednica?

- Činjenica je da Hrvati u BiH jesu institucionalno neravnopravni - pogledajte samo na primjer praksu entitetskog glasanja koji služi za zaštitu nacionalnog interesa. Kao brojčano manji, ali konstitutivni narod Hrvati nemaju iste mogućnosti kao ostala dva konstitutivna naroda. I to je činjenica koju su prepoznali svi i o njoj su javno govorili - od visokog predstavnika, dužnosnika EU-a i SAD-a do političara iz druga dva naroda.

>>Dva HDZ-a odbacila pristrasne tvrdnje Valentina Inzka izrečene u VS UN-a

Prema tome, to jest nešto što razumijemo i mi u Hrvatskoj i međunarodna zajednica i nešto o čemu se razgovara. Pitanje je na koji način taj problem riješiti: jedna od mogućnosti je izmjena izbornog zakona, na kojoj znam da se radi. Također, pojedini predstavnici međunarodne zajednice već dulje vrijeme sugeriraju da treba razmisliti o reformi Federacije BiH kako bi se učinila ekonomičnijom i jednostavnijom za upravljanje.

U posljednje vrijeme svi govore o izmjenama Dejtonskog sporazuma. Treba li ga mijenjati i u kojem smjeru?

- Pretpostavljam da ne mislite na sam sporazum, nego na Ustav koji je njegov sastavni dio - ustavne promjene tema su koja će sigurno doći na red, ako ni zbog čega drugoga, onda zbog procesa europskih integracija, koje su u svakoj zemlji pretpostavljale i određene promjene ustava. Međutim, to je Ustav Bosne i Hercegovine, i njega može mijenjati samo Parlament Bosne i Hercegovine. Svi mi drugi možemo imati neke savjete ili prenijeti iskustva, međutim, to nije naše pravo ni naš posao. Bosna i Hercegovina je suverena zemlja, strukturno kompliciranija nego većina europskih zemalja, što možda traži više pregovaranja i strpljenja. Međutim, promjena ustava jest suverena ingerencija svake države i stvar o kojoj preko svojih političkih predstavnika trebaju odlučiti građani kojih se to neposredno tiče.

Hrvatska Bosni i Hercegovini želi samo dobro, naše su dvije zemlje izuzetno upućene jedna na drugu, granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine vrlo će brzo postati najduža vanjska granica EU-a s jednom zemljom - to je velika šansa za BiH i nadamo se da će je i iskoristiti.