U Golubiću kod Knina postavljen je spomenik, Golubićanima poginulim u ratu od 1991. do 1995. godine. Na spomen-ploči su 34 imena, mahom Srbim koji su kao pripadnici Martićeve paravojske stradali u razdoblju 1991. do 1995.

Spomenik i spomen-ploča u sjećanje na poginule srpske pobunjenike postavljeni su ispred mjesne pravoslavne crkve sv. Stefana u Golubiću, a na komemorativni čin, u nedjelju, 2. listopada, navodno su pozvani, uz državne uglednike i crkvene velikodostojnike, potpredsjednika Vlade Slobodana Uzelca i episkopa dalmatinskog, vladiku Fotija, i lokalni kninski i županijski dužnosnici.

>>Neovisna Hrvatska prepuna četničkih spomenika

No, i prije otkrivanja, spomen-obilježje izazvalo je brojne kontroverze, nedoumice, političke i etičke dvojbe, pa i otvoreni revolt, osobito hrvatskih branitelja. Intervenirala je čak i građevinska inspekcija te postavila ploču sa zabranom gradnje objekta zbog niza nepravilnosti i neishodovanih dozvola, piše Slobodna Dalmacija.

Pitanja oko kojih se uoči svetostefanskoga najavljenog otkrivanja kontroverznog srpskog spomenika lome koplja jesu: tko su, kako su, kad i gdje ove žrtve pale?

Jesu li to civili stradali u vrijeme Martićeve strahovlade, ili su među njima i pripadnici krajinske paravojske koji su se tijekom četverogodišnjeg rata borili protiv ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske i njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta?

>>Kapetan Dragan izgubio još jednu pravnu bitku - Slijedi izručenje Hrvatskoj

Na to pitanje zasad nema pouzdanog odgovora, ali i samo saznanje da je baš u Golubiću tijekom rata ratni zločinac Dragan Vasiljković, zvani Kapetan Dragan, vodio obučni centar krajiških specijalaca, mnogima diže kosu na glavi.

Karamarko zabranio otkrivanje spomenika  u Golubiću

Rješenjem ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka zabranjeno je održavanje za nedjelju najavljenog komemorativnog skupa i otkrivanje spomenika poginulim Golubićanima, u razdoblju od 1991. do 1995. godine, u porti pravoslavne crkve Sv. Stefana u Golubiću.

Procjena je resornog ministra da bi održavanje skupa vjerojatno dovelo do značajnijeg uznemiravanja građana i remećenja javnog reda i mira, pa je tom mjerom otklonjena opasnost od većih incidenata i nemira na tom širem kninskom području.

Osim toga, Državna inspekcija Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ustanovila je, kako navode mediji, da je građevina, odnosno prostor na kojem je sagrađen spomenik najvećim dijelom u državnom vlasništvu te nema dozvole i potrebne suglasnosti za podizanje.