Savjetnik Zorana Milanovića Slavko Goldstein u podužem osvrtu za New York Times izrazio je nadu da će se američki glazbenik Bob Dylan ispričati zbog 'nepažljivog i previše pojednostavljenog' navoda o Hrvatima u intervjuu za magazin Rolling Stone.

Goldstein vjeruje da Dylanov istup nije bio zlonamjeran, već je posljedica njegove neupućenosti.

Kao i u mnogim drugim državama, Bob Dylan ima izvrsnu reputaciju u Hrvatskoj, gdje su njegovi koncerti 2008. i 2010. godine dobili odlične kritike i publicitet. No neki njegovi hrvatski obožavatelji ožalošćeni su, čak i duboko uvrijeđeni i razbješnjeni što se njihov glazbeni idol nepažljivo izrazio opisujući povijesno opterećene odnose njihove zemlje sa susjednom Srbijom, piše SEEbiz.

Podsjetimo, goveći o svojem sudjelovanju u pokretu za crnačka prava, Dylan je izjavio da crnci mogu "osjetiti" rasiste, "baš kao Židovi naciste, a Srbi Hrvate".

>>Bob Dylan optužen za poticanje mržnje

U svome osvrtu Goldstein podsjeća da je Hrvatska stoljećima bila dio Austro-Ugarske monarhije i da se nakon Prvog svjetskog rata priključila novoj Jugoslaviji, u čemu ne vidi ništa sporno.

Glorificirajući komunistički pokret i Josipa Broza Tita, Goldstein se istodobno okomio na NDH.

- Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Nijemci i Talijani instalirali su marionetsku državu u Hrvatskoj i Bosni, pod upravom ustaša, skupine hrvatskih fašista čije je genocidno nasilje - protiv Srba, Roma i političkih protivnika - bilo usporedivo s nacističkim. Istovremeno, međutim, u Hrvatskoj i Bosni imali smo nedvojbeno najuspješniji pokret otpora u okupiranoj Europi, pod vodstvom Josipa Broza Tita (kasnije vođe komunističke Jugoslavije). U rujnu 1943., hrvatski partizani oslobodili su koncentracijski logor na otoku Rabu sa oko 3.200 židovskih zatočenika, spašavajući živote velike većine - navodi Goldstein.

U nastavku, Goldstein navodi kako su srpsko-hrvatski odnosi, a ne Republika Hrvatska, stvarni cilj njegovih istomišljanika.

Nakon prikaza Domovinskog rata,  piše Goldstein, odnosi Hrvatske i Srbije su se od početka stoljeća polako normalizirali, uz prepreke kao što su nastojanje nekih desnih političara u Hrvatskoj da ograniče prava srpske manjine, te povijesnih revizionista u Srbiji koji su pokušali "oprati" četničkog vojvodu Dražu Mihailovića.

Goldstein vjeruje da su takve prepreke u poboljšanju srpsko-hrvatskih odnosa tek privremene, te da budućnost ovisi o miroljubivoj suradnji i jačanju gospodarskih odnosa Hrvatske i Srbije.

>>Uprezanje Hrvata u srpski Memorandum II.

Zaključno, Goldstein iznosi uvjerenje da je Dylanov istup posljedica njegova neznanja, a ne zlonamjernosti.

- Nadam se da će ispričati zbog svog nepažljivog prevelikog pojednostavljenja i da će, čineći to, ostati naš idol u borbi za ljudska prava i međuetničku toleraciju - poručio je Goldstein.

M.M.