Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović izjavio je u razgovoru za ageniciju Anadolija kako se nada  da europski put BiH nije zamrznut kao što je to prilikom nedavne posjete Sarajevu poručio evropski komesar za proširenje Stephan Fule, reagirajući na nemogućnosti BiH lidera da se dogovore oko iplemetnacije presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić-Finci'. Prokomentirao je i odnos prema trećoj federalnoj jedinici, ocijenivši je nerealnom, kao i međusobni suodnos Kosova i Republike Srpske, Jeremićevo "sijelo" u UN-u te politiku Turske prema BiH.

Jer, ako je uistinu tako, kazao je Radmanović, onda stvarno svaki građanin u BiH ima razloga za zabrinutost.

- Možda ne svaki, jer ima jedan broj ljudi kojima odgovara zamrzavanje europskog puta BiH iz raznih razloga, ali to je mali postotak. Ja pripadam onima koji stalno govore da ne smijemo izgubiti korak sa Europskom unijom. Čak zbog takvih rečenica nisam shvaćen u BiH pa ni u svom biračkom tijelu. Ja stvarno mislim da je veliki minus ako mi budemo zamrznuti. Sam osjećaj da ste okruženi sa tri zemlje koje su u različitom statusu prema EU. To izaziva osjećaj klaustrofobičnosti iz koga može proizaći ko zna šta. Jer, Hrvatska će za dva mjeseca postati stalna članica EU. Crna Gora već pregovara, a Srbija će poslije posljednjih dogovora dobiti datum pregovora sa EU. Mi smo narodi koji pripadaju EU, bez obzira kako se ko zove. Ovdje su svi Europljani. Građani su to zaslužili, jer su, na kraju, opredjeljenja se ide u EU - tvrdi za agenciju Radmanović.

Priznaje da će za zamrzavanje europskog puta BiH biti krivi političari. Jer, kako ističe, za takvu vrstu odnosa potrebno je dvoje. Uvjeren je da su krivi i europski političari za koje misli 'da nisu sve dobro shvatili'.

- Naravno, odgovornost je na nama, nas su građani birali da bolje žive i da žive u najrazvijenijoj zajednici na svijetu, to jest EU. Nadam se da ćemo naći rješenja da se izvučemo iz ove male krize u kojoj se nalazimo. Nadam se da će i Europljani malo ozbiljnije to shvatiti. Zašto kažem malo ozbiljnije. EU se prije 10 ili 12 godina opredjelila za proširenje na Zapadni Balkan. Od tada je dva ili tri puta sa najviših nivoa ponovljeno da žele Zapadni Balkan u EU. No, sve ostalo je pušteno birokratskoj EU koja grubo daje ocjene. Tako ne može. Sa Bosnom se iz EU mora odgovornije raditi. A ne shvatiti nas dobronamjerno i šarmantno, pa ih mi prevarimo,  a onda nam vrate tvrđe i neće sa nama da razgovaraju - objasnio je predsjedavajući Predsjedništva BiH, tvrdeći da EU treba pomoći BiH.

>>'Predsjednik regiona' u novoj misiji: Josipović-Radmanovićev 'regionalni pečat'

Upozoren kako je krizu u BiH nazvao 'malom', iako se većina analitičara u njegovoj zemlji slaže da je ona najveća poslije Daytonskog sporazuma i rata, Radmanović ističe da je želio biti optimističan. No, svjestan je realnosti.

- Unutar BiH postoji ozbiljna kriza u svim oblastima života. Prvo, postoji politička kriza zbog naših starih sukoba i zbog toga što jedni hoće više, a neki manje od Daytona. Neki hoće veću centralizaciju, drugi decentralizaciju, odvajanje od države. To stvara stalnu krizu.  Političari još nisu našli rješenje kako da razgovaraju i pregovaraju o promjenama smireno, unutar postojećeg Ustava, nego je uvijek na sceni neka vrsta sukoba. Djelomično je i to doprinijelo nekim elementima slabljenja. Posebno se svjetska ekonomska kriza loše odrazila na male ekonomije, na nas posebno. Došli smo do toga da imamo ogroman broj nezaposlenih, da oni koji su i zaposleni imaju niske zarade i teško žive, dakle do jedne ukupne krize - konstatira Radmanović.

>>Moon: Ne želim se sastati s Dodikom

Govoreći o činjenici da se u posljednje vrijeme, slučajno ili ne, često povlači paralela između Republike Srpske i Kosova, te da se i iz usta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića entitet BiH stavlja u kontekst državnosti, Radmanović je odogovorio kako ne treba to pitanje isključivo vezati za Kosovo.

- Ali treba razmišljati o takvoj jednoj situaciji. Podsjećam da Skupština RS ima jednu Deklaraciju gdje se kaže da ćemo, kad polovina UN-a prizna Kosovo, smatrati da je promijenjen međunarodni sistem i da i mi imamo pravo da se odvojimo! To nije rekao jedan pojedinac u RS, kao što se stalno voli spominjati, nego Parlament RS. Pored toga, ali i prije, treba znati da je većina srpskog naroda htjela neku vrstu samostalnosti i da to nikada nije potpuno prevaziđeno. To se može uspoređivati sa Kosovom iz srpskog ili albanskog ugla. Dakle, ako ljudi žele nešto, onda je to teško i jednostavno prelomiti preko koljena. Takve stvari nam se dešavaju danas širom Evrope. Imamo takvu stvar u Škotskoj, u Katoloniji, Baskiji... Sve se to dešava u razvijenim zemljama, koje bolje stoje od nas - stav je Radmanovića.

Ipak, predsjedavajući Predsjedništva BiH tvrdi da se u slučaju BiH to mora rješavati na drugačiji način, odnosno dogovorom unutar države da se svi osjećamo ravnopravni.

- Trebamo tenzije za odvajanjem obrnuti, da nam je bolje da živimo zajedno. Sad nije takva situacija i zato imamo ovo sve.Tu je posebna odgovornost, po mom mišljenju, na najbrojnijem narodu. Dakle, najbrojniji narod koji po logici ima želju da sačuva veću zemlju mora suprotno, ponekad s popuštanjima, da razgovara sa predstavnicima drugih naroda. U BiH smo svjesni da nije tako. Nego stalno imamo one koji kažu: - Vi ste naši, mi ćemo vas malo dotegnuti. Sve treba rješavati za stolom. Strpljivo i mudro, a ne svađom. To je najjednostavnije uraditi. Dakle, mnogo zavisi od domaćih političara. Presudni su oni. A onda i od stranaca - upozorio je.

Osvrnuo se i na mogućnost 'povijesnog sporazuma između Bošnjaka i Srba' o kojem se svojevremeno govorilo kao uvjetu za mir na ovim prostorima. Radmanović o tome kaže:

- Svaki dogovor između dva naroda, ako nije uperen protiv trećeg, je dobrodošao. Mi smo ovdje, na ovim prostorima Balkana, upućeni jedni na druge.  Bez obzira ko pripada kom narodu i kojoj vjeri. To namjerno govorim, narodima i vjerama. Ko god napravi bilo kakav sporazum među narodima, ako nije uperen protiv trećeg dobro je došao. Sada nismo pravili te neke velike sporazume, sveobuhvatne, ali između zemalja na Balkanu imate niz sporazuma koji i poboljšavaju te odnose. Ne znam da li bi bolje bilo i krupnije ako bi pravili neke nacionalne sporazume. Ne mogu da odgovorim na to pitanje - rekao je Radmanović u intervjuu za Anadoliju.

>>Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ŽZH: Srpsko-muslimanski pregovori o podjeli BiH postali dio zabranjenog znanja

Komentirajući mogućnost događanja izbora 2014. godine jer su dužnosnici EU poručili da ih neće priznati ukoliko ne bude provedena presuda u slučaju 'Sejdić-Finci', Radmanović ističe kako to nije dobro. Podsjeća da je BiH dostigla najveći demokratski nivo na izborima. Prema njemu, takvi izbori moraju biti prihvaćeni, a poruka Vijeća Evrope (VE) o neprihvaćanju izbora je loša.

- Izbori se moraju održati 2014. godine. Jer svako drugo rješenje bi napravilo većih problema u BiH - njegov je stav.
Hrvatska federalna jedinica nije realna

Tvrdi da treća, hrvatska federalna jedinica u BiH nije realna. Ali, jeste, kako tvrdi, realno da pomognemo da se Hrvati osjećaju ravnopravnim.

-To je smer u kojem trebamo ići. Moramo mi sebi priznati, Bošnjaci i Srbi, da uslovno rečeno kao konstitutivni narodi imamo više prava nego Hrvati. To je tačno. Moraju Bošnjaci i Srbi reći da moraju završiti tu priču sa Hrvatima, pod pretpostavkom da oni to hoće. Mi smo imali jedan period kada smo mi više govorili o njihovim pravima nego oni. Ali, sada oni žele da urade nešto što nije moguće u ovom momentu - pojasnio je Radmanović.

>>Živko Budimir: Opcija trećeg entiteta nije realna

Na pitanje da prokomentira raspravu o radu Haškog tribunala pred Generanom skupštinom Ujedinjenih naroda (UN) koju je sazvao predsjedavajući Vuk Jeremić, te činjenicu da su bh. državljani, predstavnici udruženja žrtava, među kojima i srebrenička majka Munira Subašić, izbačeni iz dvorane svjetske organizacije, a da niko od državnih organa nije reagirao, Radmanović je kazao da 'nije vidio taj slučaj'.

- Ne znam zašto, da li mi je bio iza leđa... Oni koji su odlučili o tome, nisu trebali da to da odluče jer je to napravilo mnogo više problema. Kao što mislim da je trebalo ljude upozoriti kako ne mogu transparentn unositi na tako ozbiljnu raspravu. Osobno mi se čini da se sve to moglo izbjeći. Da se sa malo više volje moglo osigurati da tu budu predstavnici velikih sila koji su htjeli učestvovati – rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH, smatrajući da su dobre sve vrste rasprava u UN-u.

>>Jeremić, Nikolić i Radmanović u UN-u: Srpski narod žrtva Haškog suda

U razgovoru za Anadoliju Radmanović je analizirao i politiku Turske prema Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini.

- Sasvim je legitimno iz kuta vanjske politike da se Turska širi i da njen uticaj bude na Kavkazu, Bliskom Istoku i Balkanu. Legitimno je, naravno, kad mi kažemo da to nećemo ili hoćemo. Za sada je ona pokazala, po mom mišljenju, mirotvornom uz nekad malo tvrđe rečenice. Bilo je tih, sjetit ćete se, težih rečenica između mene i ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutolua pa smo pojasnili šta je ko mislio. To  treba izbjegavati, teške riječi koji će asocirati na vremena koji jedni ne vole. To može mogu samo opteretiti priču. Turska mirotvorna politika, gdje se želi da se pomogne razvoju Balkana, a to se već događa u nekim zemljama, ovdje je uvijek dobrodošla. Da Turske kompanije moćne da prave puteve, da ulažu u razvoj svih zemalja na Balkanu. To se već dešava u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji... Ja mislim da će tako biti u buduće i to ne treba gledati, kao što svi gledamo, s podozrenjem, iz drugog ugla. A to nam se dešava, nažalost, na Balkanu - zaključio je Radmanović.

M.J.