Eventualno otpočinjanje procesa rekonstrukcije Federacije BiH (govorimo o rekonstrukciji većeg bh. entiteta, a ne Vlade FBiH, op.a) trebalo bi se dogoditi koncem siječnja iduće godine, uz medijaciju američke diplomacije.

Ono što se zna u ovom trenutku jeste da Amerikanci nemaju pripremljeno rješenje nego u prvoj fazi žele čuti što žele vodeće političke stranke u BiH. Hrvatski legitimni politički predstavnici u BiH upoznati su o ovim najavama, a prvi, doduše nepotvrđeni, draftovi mogućeg budućeg izgleda Federacije BiH već su se pojavili u javnosti „kao probni baloni“ i izazvali su lavinu komentara, posebno na područjima pod hrvatskom većinom i to izrijekom negativnih.

Mi se počinjemo pripremati za ovaj proces. Rasprave će biti održane od Brčkog do Neuma i svaki zainteresirani pripadnik hrvatskog nacionalnog korpusa u ovoj zemlji će imati pravo reći svoje mišljenje o ovoj temi. Rekonstrukciju Federacije BiH vidimo kao priliku  da hrvatski narod riješi pitanje svoje ravnopravnosti, makar u Federaciji BiH, a hoćemo li doći do rješenja koje će zadovoljiti sve strane ovisi i od predstavnika drugih konstitutivnih naroda.

Dosadašnja praksa pokazala nam je kako su svi deklarativno za istinsku jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda, no praktično, to niti izbliza nije tako. Prvi draftovi mogućeg budućeg izgleda Federacije BiH već su se pojavili u javnosti „kao probni baloni“ i izazvali su lavinu negativnih komentara, posebno među hrvatskim narodom.

Za potrebe dijela međunarodna zajednice u BiH pripremljen je opsežan prijedlog ustavnih i administrativnih preinaka koji je predvidio smanjivanje županija i daljnju unitarizaciju Federacije BiH s koncentriranjem moći u federalnim institucijama u interesu većinskog bošnjačkog naroda, pretvaranjem kategorije ‘ostalih’ praktično u još jedan konstitutivni narod, a na štetu je u odnosu na sadašnja rješenja za županije i Hrvate u ovome entitetu.

Sastavni dio ovoga prijedloga je i novi zemljovid sa šest umjesto sadašnjih deset županija. Po ovome prijedlogu, došlo bi do pomicanja granica na način da bi se Unsko-sanskoj županiji pripojio Drvar, dok bi se pak ostale općine pripojile Zapadno- hercegovačkoj županiji koja bi se po ovome prijedlogu ubuduće zvala Livanjsko-hercegovačka županija.

>>Novi prijedlog preustroja FBiH: Hrvati gurnuti u Hercegovinu

Istodobno po ovome prijedlogu Posavska županija pripojila bi se Tuzlanskoj županiji. Sadašnja Srednjobosanska županija bi se po ovome prijedlogu raskomadala. Sve općine izuzev Kiseljaka i Kreševa bi se pripojile Zeničko- dobojskoj županiji koja bi se u budućnosti zvala Županija središnja Bosna.

Istodobno iz bivše ZE – DO županije bi se općine Visoko i Breza pripojile kao i Kiseljak i Kreševo Sarajevskoj županiji. Ovoj županiji, odnosno Sarajevo Distriktu bi se pridodala i Županija Goražde sa svoje tri općine.

Umjesto deset županija u kojima su Hrvati u četiri imali većinu, dok Bošnjaci imaju većinu u četiri, Federacija bi se s prijedlogom od šest županija praktično dodatno nacionalno homogenzirala s predloženim rješenjima.

Autori ovoga ustavnog rješenja su Hrvate i njihov utjecaj isključivo smjestili u Hercegovinu, dok je područje središnje Bosne i Posavine prepušteno većinskom bošnjačkom utjecaju. Središnja Bosna bi od tako razmjerno nacionalno izbalansirane hrvatsko-bošnjačke županije postala isključivo bošnjačka županija, dok bi se pak Kiseljak i Kreševo s 40-ak tisuća Hrvata utopili u Sarajevsku županiju od oko 600.000 Bošnjaka.

Jednako bi se dogodilo i s većinskim hrvatskim općinama u Posavskoj županiji koje bi postale privjesak Tuzlanskoj županiji.

Autori dokumenta također predlažu daljnje ukidanje sadašnjih ustavnih nadležnosti županija. Predlažu preraspodjelu nadležnosti između FBiH i županija na način da se pretpostavka nadležnosti utvrdi u korist Federacije BiH. Predlažu da ‘ostali’, odnosno nacionalne manjine dobiju status konstitutivnog naroda s jednakim brojem izaslanika u Domu naroda te se traži jamstvo sudjelovanja ‘ostalih’ pri izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH te usvajanje amandmana na Ustav Federacjje BiH, što do sada nije bio slučaj.

Jednako tako Dom naroda bi po radikalnoj varijanti trebalo pretvoriti u dom županija, no predlagači smatraju da takvo što sada nije politički realno zbog čega odlažu izvršenje takve mogućnosti.

Po ovome rješenju ‘ostalima’ bi trebalo zajamčiti pozicije u Vladi Federacije, kao i u instituciji predsjednika, odnosno potpredsjednika. U cijelome dokumentu se predlaže prilagođavanje određenih rješenja sa situacijom u Republici Srpskoj.

Radna skupina se usuglasila da je razinu FBiH poželjno otvoriti za oblike nesporednog odlučivanja sukladno analognim rješenjima u Ustavu RS-a te je kao jednu od nadležnosti Parlamenta FBiH predložio i nadležnost za raspisivanje referenduma na razini FBiH, stoji u prijedlogu.

Također se predlaže ukidanje naziva vitalnog nacionalnog interesa, te uvođenje isključivo vitalnog interesa.

Prijedlog je analizirao i odnose prema lokalnoj samoupravi, a unutar prijedloga oko načina rješenja vezanih uz Mostar ili Sarajevo ne vide ništa sporno. Predlaže se donošenje posebnih zakonskih rješenja oko grada Mostara sa svim njegovim sadašnjim posebnostima bez navođenja da bi to rješenje logično trebalo primijeniti i na druge općine, odnosno gradove bez obzira o kojima se radi.

Jedino pozitivno rješenje u korist Hrvata jeste da se posve ravnopravno jezično prihvati prijedlog županija koji je na hrvatskome jeziku oznaka za kanton. Pravo ponižavanje koje ne smije ostati bez odgovora.

Također, ne zaboravimo istaknuti kako je ovaj prijedlog ustavnih promjena u Federaciji BiH nastao na poticaj i uz financijsku potporu dijela međunarodne zajednice.

Svako rješenje koje će osigurati jednakopravnost s druga dva konstitutivna naroda u BiH Hrvatima je prihvatljivo, a najbolji prijedlog ustavnih promjena bilo bi formiranje četiri teritorijalne jedinice od kojih bi jedna bila većinski hrvatska, a Sarajevo uređeno kao distrikt.

Nametanje svakog rješenja mimo volje hrvatskog naroda u središnjoj Bosni i Posavskoj županiji značilo bi brisanje gumicom Hrvata s tih prostora.

Mišo Relota