BiH uvodi lustraciju: Agenti i doušnici jugoslavenskih tajnih službi ostaju bez dužnosti
Tko god je bio tajni agent, špijun ili doušnik jugoslavenskih tajnih službi, ne može obavljati nikakvu javnu dužnost u Bosni i Hercegovini. Ovo se predviđa novim zakonom o dopunskom uvjetu za obavljanje javnih dužnosti koji je u formi nacrta izradilo Ministarstvo pravosuđe BiH na čelu s ministrom Barišom Čolakom, javlja mostarski Dnevni list.
Dokument je krajem prošlog mjeseca predan Vijeću ministara, a početkom ovog mjeseca našao se na dnevnom redu. Međutim, nakon zahtjeva ministara da ga detaljnije prouče kako bi dali svoje sugestije, Nacrt zakona je povučen i izjašnjavanje o njemu ostavljeno je za “neka druga vremena”, što određeni krugovi stavljaju među "zasluge" Sredoja Novića, aktualnog ministra civilnih poslova i svojevremeno jednog od najutjecajnijih ljudi jugoslavenske UDBA-e.
“Dopunski uvjet za kandidata ili nositelja javne dužnosti ispunjava osoba koja u razdoblju od Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1944. godine do konstituiranja prve višestranačke Skupštine BiH 20. studenoga 1990. godine nije bila registrirana u dosjeima državnih sigurnosnih tijela Republike Bosne i Hercegovine i civilnih i vojnih tijela državne sigurnosti SFRJ da je kao naredbodavac ili korisnik informacija i podataka koji su bili predmet obrade, čuvanja i korištenja od strane tijela sigurnosti, primijenila mjere represije iz političkih pobuda prema osobama - političkim neistomišljenicima ili o osobama o kojima su dosjei vođeni”.
Ovo stoji u Nacrtu zakona o dopunskom uvjetu za obavljanje javne dužnosti i jasno je kako se radi o zakonu o lustraciji. Određeni politički krugovi u BiH već dvadeset godina zagovaraju donošenje takvog zakona, a u okviru, pojednostavljeno kazano, kažnjavanja svih onih koji su kršili ljudska prava.
Upućeni tvrde kako su u nacrt zakona ugrađene uglavnom odredbe koje ima makedonski zakon koji se primjenjuje od ove godine. Treba dodati da je službeno Skopje javno objavilo imena suradnika tajnih službi bivše Jugoslavije, što je izazvalo burne reakcije u javnosti. Hrvatska nema zakon o lustraciji, a Srbija je prije tri godine donijela Zakon o odgovornosti za kršenje ljudskih prava, ali on nikada u praksi nije zaživio.
Za sada, a poglavito zbog činjenice da državne vlasti o ovom novom zakonskom projektu šute, u javnosti nema reakcija. Kada Vijeće ministara bude objelodanilo svoj stav o nacrtu, izvjesno je da će to biti nova hit tema praćena žestokim polemikama. Inače, odredbe se odnose na zastupnike i izaslanike Parlamenta BiH, državne ministre, članove Predsjedništva BiH i sve ostale državne dužnosnike.
Prema onome što predlaže Ministarstvo pravosuđa BiH, posebno državno tijelo – Komisija za verifikaciju činjenica - provjeravat će prošlost svih aktualnih državnih dužnosnika i kandidata za državne dužnosnike. Komisija bi trebalo imati sedam članova, a za njezin rad u prvoj godini iz državnog proračuna treba osigurati 500.000 maraka. Nešto više od polovice tog iznosa, prema tvrdnjama mostarskog Dnevnog lista, otišlo bi na plaće ili naknade njezinim članovima.
Ministarstvo pravosuđa BiH u nacrtu zakona sugerira da se provjera činjenica o špijunskoj ili doušničkoj aktivnosti dužnosnika i kandidata za javne dužnosti obavlja uvidom u arhive tajnih službi bivše SFRJ.
Međutim, otvoreno je i pitanje gdje se nalazi arhiv tajnih službi bivše Jugoslavije?
Jedan njezin dio je u Srbiji, ali se ne zna koliko je i kome dostupan. Naime, dobar dio pismohrana nekadašnjeg KOS-a JNA pred rat je prenesen iz BiH u Beograd i navodno je pod strogim nadzorom sadašnjih srbijanskih obavještajnih službi.
Prema određenim saznanjima, nešto arhiva i dosjea KOS-a i bivšeg jugoslavenskog SDB-a nalazi se u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, tvrdi mostarski list.
M.J.
